Bežični sustav poziva u pomoć u domu za starije i bolnici: kad ima smisla i na što paziti

Noćna smjena, jedna sestra na odjelu, a poziv stiže iz kupaonice na drugom kraju hodnika. Hoće li ga čuti, znati odakle dolazi i stići na vrijeme, uvelike ovisi o sustavu poziva u pomoć. U postojećim zgradama domova za starije, bolnica i hotela kabele često nije lako provući bez probijanja zidova i zatvaranja soba, pa se sve češće postavlja pitanje može li se to riješiti bežično. Može, ali ne uvijek i ne bez pripreme. Članak je namijenjen ravnateljima, glavnim sestrama i tehničkim službama domova i bolnica.

Kako radi bežični sustav poziva u pomoć

Bežični sustav radi na istom načelu kao žični, ali poruke prenosi radijskim signalom, pa uz uobičajene dijelove ima i repetitore:

• pozivnici – tipka uz krevet, povlačna vrpca u kupaonici ili prijenosni privjesak;
• repetitori – primaju poruke i prosljeđuju ih kroz zidove i katove do središnje jedinice;
• središnja jedinica – prikazuje odakle dolazi poziv, nepreuzete pozive prosljeđuje dalje (eskalacija) i bilježi događaje;
• dojava osoblju – svjetlo iznad vrata, hodnički zaslon i poruka na DECTDECTDigital Enhanced Cordless Telecommunications – standard za bežične telefone; u tvrtki više baznih stanica pokriva cijeli objekt, a razgovor prelazi s jedne na drugu dok se krećete.Gdje se koristi: IP DECT sustaviU pojmovnikuZatvori telefon ili dojavnik.

Privjesak nije vezan uz sobu. Sustav zna čiji je, ali gdje je osoba koja ga nosi, zna samo onoliko precizno koliko to omogućuje oprema za određivanje položaja, a bez nje tek približno ili nikako. Pitajte zato kako sustav određuje mjesto poziva s privjeska i kako se taj poziv poništava.

Telefon je dodatni put dojave, a ne jedini. Poziv mora biti vidljiv i čujan u prostoriji za dežurstvo i na hodniku čak i kad je telefon prazan, na punjaču ili izvan dometa. Ne oslanjajte se na privatne mobitele. Na primopredaji smjene provjerite jesu li telefoni napunjeni i prijavljeni u sustav, a zvučni signal u dežurnoj prostoriji ne utišavajte trajno.

Pozivnici rade na baterije, a repetitori na baterije ili na mrežno napajanje s rezervnim izvorom. Dobar sustav povremeno provjerava vezu sa svakim uređajem i sam prijavljuje slabu bateriju ili uređaj koji se prestao javljati. Ta provjera ima granice: uređaj koji se ugasi između dviju provjera sustav prijavljuje tek pri sljedećoj, a provjera veze ne dokazuje da tipka ili vrpca mehanički radi, pa ne zamjenjuje probni poziv. Repetitor preko kojeg idu pozivi više soba mora se nadzirati jednako kao pozivnici, jer njegov ispad isključuje sve uređaje iza njega.

Bežično ili žično: kada koje rješenje

Prednosti bežične izvedbe:

• ugradnja dok ustanova radi – uz znatno manje probijanja zidova, prašine i zatvaranja soba, iako središnjoj jedinici, repetitorima, svjetlima iznad vrata i zaslonima, ovisno o opremi, treba dovesti napajanje ili kabel;
• fazno širenje – soba po soba, odjel po odjel;
• lakše premještanje pri promjeni rasporeda kreveta ili namjene prostorije. Premještenom pozivniku odmah promijenite oznaku mjesta u središnjoj jedinici i probnim pozivom provjerite javlja li novu sobu ili krevet, jer pozivnik sa starom oznakom šalje osoblje na krivo mjesto.

Nedostaci koje ne treba skrivati:

• baterije se troše, a netko ih mora pratiti i mijenjati;
• tihi ispad – pozivnik koji se ugasio, a da to nitko nije primijetio, najveća je opasnost, pa se veza mora nadzirati;
• signal slabe armirani beton, metalne konstrukcije, okna dizala i namještaj, a mogu ga ometati i drugi uređaji;
• pojedini poziv može zapeti na smetnji – pitajte potvrđuje li sustav pozivniku da je poziv primljen, ponavlja li pozivnik slanje dok potvrdu ne dobije i vidi li osoba koja zove da je poziv primljen.

U novogradnji i većoj rekonstrukciji, gdje se instalacije ionako polažu, žična je izvedba često jednostavnija i ne ovisi o baterijama. U zgradama koje su u uporabi, osobito starijima, bežična ili mješovita izvedba može biti razumnije rješenje. Odlučujte prema zgradi, a ne prema katalogu.

Prije ugradnje: pregled zgrade i mjerenje signala

Pri bežičnoj izvedbi najvažniji se posao obavlja prije narudžbe opreme:

1. Pregled zgrade – zidovi i stropovi, okna dizala, metalni ormari, kupaonice na kraju hodnika, podrum i potkrovlje.
2. Mjerenje pokrivenosti signala opremom koja će se ugraditi, na svakom budućem mjestu poziva i uz zatvorena vrata kupaonice, a za privjeske svugdje kamo se kreću oni koji ih nose (hodnici, blagovaonica, stubište, dizalo, vrt), i to u visini poda.
3. Raspored repetitora s pričuvom, a ne na samom rubu dometa.
4. Vlaga i voda – pozivnici u kupaonici i tušu, u wellnessu i uz bazen moraju biti predviđeni za vlažan prostor. Privjesak koji se skida prije tuširanja ondje ne štiti, pa provjerite smije li se nositi pod tušem.
5. Dogovor s osobljem – tko prima koji poziv, kada se i kamo prosljeđuje te kako se preuzima i poništava.
6. Napajanje središnje jedinice, repetitora, svjetala iznad vrata i hodničkih zaslona kad nestane struje.

Domet i trajanje baterija ovise o opremi i o prostoru, a razmak između provjera veze o opremi i njezinim postavkama, pa pitajte koliki je na vašem sustavu. Stvarne vrijednosti utvrđuju se mjerenjem na objektu i prema uputi proizvođača, a ne iz kataloga.

Što sustav mora imati, bio žični ili bežični

Ovo je dobra praksa za svaku izvedbu, a ne popis zakonskih obveza:

• Točno mjesto poziva – soba, krevet ili kupaonica, a ne samo odjel ili kat.
• Povlačna vrpca do poda u kupaonici i WC-u, kako bi poziv bio moguć i iz ležećeg položaja nakon pada. Gdje postoji rizik samoozljeđivanja, primjerice u psihijatriji ili na dijelu odjela za osobe s demencijom, bira se vrpca koja se pri jačem povlačenju odvoji ili drukčiji pozivnik, o čemu se u projektu odlučuje zajedno s ustanovom.
• Svjetlosni i zvučni signal iznad vrata, kako bi se s hodnika vidjelo i čulo odakle dolazi poziv.
• Poništavanje isključivo na mjestu poziva – poziv ostaje aktivan dok netko ne dođe do osobe koja je pozvala.
• Prednost hitnog poziva – SOS iz kupaonice mora imati prednost pred običnim pozivom iz kreveta i jasno se od njega razlikovati.
• Eskalacija nepreuzetog poziva – poziv koji nitko ne preuzme u roku koji odredi ustanova prosljeđuje se na drugi DECT telefon, dojavnik ili nadređenu osobu. Preuzimanje na telefonu ne gasi poziv, pa pitajte može li ga sustav ponovno proslijediti ako nakon preuzimanja nitko u zadanom roku ne dođe do osobe koja je pozvala.
• Zapis događaja – odakle je stigao poziv, kada, koliko se čekalo i kada je poništen te, ako sustav prepoznaje osoblje, tko ga je poništio.

Što kažu propisi, a što ne kažu

Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110/22, 58/24) u čl. 86. st. 11. za smještaj starijih osoba kaže: „U spavaonice, kupaonice i sanitarne čvorove trebaju se osigurati dojavni uređaji povezani s prostorijom za dežurstvo, osim za usluge smještaja do 10 mjesta za djecu, odnosno do 20 mjesta za odrasle osobe.“

Pravilnik o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 52/20, 117/25) u čl. 52. st. 3. za bolnice navodi: „za svaku postelju potrebno je osigurati signalizaciju (poziv medicinskog osoblja)“.

Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 12/23) za pristupačni WC u čl. 20. st. 1. t. 17. traži „alarmni uređaj s prekidačem na pritisak ili vrpcom za povlačenje, na visini od 60 cm“. Duljinu vrpce propis ne spominje. Da vrpca slobodno visi do poda, kako bi se poziv mogao uputiti i s poda nakon pada, naša je preporuka, a izvedbu u vašoj kupaonici određuje projekt. Stavak 3. istog članka taj uvjet proširuje i na WC u sobama hotela, domova za starije i nemoćne osobe i sličnih građevina. Riječ je o pristupačnim sobama, čiji broj propis određuje prema vrsti i veličini građevine; u bolnici su to sve sobe (čl. 48. st. 1.).

Tehnički propis na snazi je od 28. lipnja 2025. (čl. 60.), kad je zamijenio raniji pravilnik o pristupačnosti (NN 78/13), a pri rekonstrukciji se, u skladu s tehničkim mogućnostima, primjenjuje na dio građevine koji se rekonstruira (čl. 58. st. 3.). Nijedan od navedenih propisa ne određuje mora li veza biti žična ili bežična, a ne propisuje ni domet ni trajanje baterija. Što točno vrijedi za vašu zgradu, određuju projekt i propisi za vrstu ustanove, a ovisi i o tome kada je zgrada projektirana ili rekonstruirana.

Sustav poziva u pomoć nije tehnička zaštita u smislu Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20, 114/22), jer zakon u čl. 2. t. 26. tehničku zaštitu veže uz „sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenoj osobi ili imovini“. Zato za njega nema zakonskog roka servisa: održava se prema uputi proizvođača. Održavanje ipak nije prepušteno volji. Tehnički propis u čl. 5. st. 3. kaže: „Vlasnik građevine dužan je održavati elemente pristupačnosti“, a pristupačni WC s alarmnim uređajem jedan je od njih (čl. 20. i 46.). Rok za to propis ne određuje.

Održavanje i redovite provjere

Iako zakonskog roka servisa nema, sustav na koji se osoblje oslanja mora se provjeravati:

• probni poziv sa svakog mjesta i svakim privjeskom, prema rasporedu iz upute proizvođača. Provjerite stiže li poziv s točnom oznakom mjesta na predviđeni DECT telefon i poništava li se samo na mjestu poziva. Privjesak isprobajte s više mjesta, ne samo iz sobe, i pogledajte što se pritom prikazuje osoblju;
• baterije mijenjajte prema uputi proizvođača i na prvu dojavu slabe baterije, a ne kad se uređaj ugasi;
• dojave kvara i nestanka veze nikad samo ne primajte „na znanje“: svaku riješite i zapišite. Dok kvar nije otklonjen, odmah dogovorite zamjenu (drugi ispravan pozivnik, češće navraćanje u tu sobu ili premještaj u drugu) i obavijestite cijelu smjenu;
• nakon preuređenja ili premještanja (nova pregrada, metalni ormar, premješten krevet ili pozivnik) ponovite provjeru signala i probnim pozivom potvrdite da zaslon i telefon prikazuju novu, točnu oznaku mjesta;
• cijeli lanac – povremeno ostavite probni poziv nepreuzet i provjerite stiže li eskalacija kamo treba. Prema uputi proizvođača, uz najavu osoblju i pojačan nadzor, provjerite i radi li sustav na rezervnom napajanju;
• evidencija – datum, mjesto, nalaz i tko je provjeravao.

U hotelu

U hotelu se poziv iz pristupačne sobe, wellnessa ili bazena javlja na recepciji, a o sustavu najčešće brine domar. Za njih smo napisali zaseban vodič: Bežični SOS sustav u hotelu: što domar provjerava i kad zove servis.

Kako vam možemo pomoći

Bežični sustav poziva u pomoć dobar je izbor kad zidove ne možete ili ne želite opsežno probijati, ali samo uz mjerenje signala prije ugradnje te nadzor baterija i veze. Ako nadzor baterija i dojavu kvarova ne možete pouzdano osigurati, žična je izvedba pouzdaniji izbor. Redovite probne pozive i evidenciju trebaju oba sustava.

Bel-Tel je integrator slabe struje s više od 30 godina iskustva. Sustave poziva u pomoć projektiramo, ugrađujemo, puštamo u rad i povezujemo s DECT telefonijom, a održavamo i sustave koje nismo sami ugradili. Na besplatnom obilasku objekta s vama ćemo pregledati sobe i kupaonice, proći postupke osoblja i predložiti rješenje: žično, bežično ili mješovito. Obilazak je besplatan u Osijeku i okolici (do oko 50 km), a dalje po dogovoru.

Imate kvar na postojećem sustavu? Ne morate biti naš ugovorni klijent: prijavite kvar ili nazovite +385 31 252 252. Ugovorni klijenti imaju prednost.