Vatrodojavni sustavi
Vatrodojavni sustav je prva linija zaštite ljudi i imovine jer požar otkriva u ranoj fazi i pokreće pravovremenu evakuaciju i intervenciju. Bel-Tel projektira, isporučuje, instalira i održava adresabilne i konvencionalne vatrodojavne sustave u žičnoj i bežičnoj izvedbi, usklađene sa serijom normi HRN EN 54. Rješenja prilagođavamo tipu objekta, od hotela i poslovnih zgrada do industrijskih pogona i javnih ustanova, vodeći računa o pouzdanosti detekcije i niskom broju lažnih alarma.
Već imate vatrodojavni sustav?
Onda vam treba netko tko ga održava — servisiramo i sustave koje nismo mi ugradili, a na prijavu kvara javljamo se isti ili idući radni dan.
Hitno? Nazovite +385 31 252 252 — telefon je uvijek brži od obrasca.
Iz naših radova
Snimljeno na objektima koje smo opremili.
Ključne značajke
Odabir vatrodojavne centrale prema veličini i složenosti objekta. Adresabilni sustavi daju točnu lokaciju svakog javljača u petlji, dok su konvencionalni isplativi za manje, jasno podijeljene objekte.
Detekciju biramo prema riziku u prostoru: optički (dimni) za uredske i smještajne prostore, toplinski za kuhinje i garaže, kombinirani i multisenzorski javljači te aspiracijski sustavi za prostore visokog rizika.
Žična izvedba za nove objekte i rekonstrukcije, bežična izvedba za zaštićene građevine, prostore u funkciji ili tamo gdje je štemanje neprihvatljivo, uz radijske javljače i nadzor stanja baterija i veze.
Sirene, bljeskalice i govorni uređaji za uzbunjivanje, zoniranje alarma te logika dvostupanjske dojave radi smanjenja lažnih alarma i kontrolirane evakuacije po etažama ili sektorima.
Povezivanje vatrodojave s odimljavanjem, kontrolom pristupa, dizalima, ventilacijom i sustavom gašenja te prosljeđivanje dojave prema nadzornom centru ili odgovornim osobama.
Redovite kontrole, funkcionalna ispitivanja javljača i centrale te vođenje evidencije sukladno propisima, čime se održava ispravnost sustava kroz cijeli životni vijek.
Poslovne koristi
- Rano otkrivanje požara i više vremena za sigurnu evakuaciju
- Manji rizik od materijalnih šteta i prekida poslovanja
- Smanjen broj lažnih alarma kroz pravilan odabir detekcije i zoniranja
- Usklađenost s propisima i jednostavnije ishođenje dokumentacije
- Pouzdan rad kroz redovito održavanje i periodičko ispitivanje
Primjene
- Hoteli i turistički smještajni objekti
- Industrijski pogoni i skladišta
- Poslovne i uredske zgrade
- Javne ustanove (škole, bolnice, ustanove kulture)
- Trgovački i logistički centri
Tehničke norme
Često postavljana pitanja
Ako imam vatrodojavu, treba li mi i plinodojava?
To su dva različita osjetila. Vatrodojava reagira na ono što požar već proizvodi — dim i toplinu — dakle kad nešto gori. Plinodojava reagira na plin u zraku prije nego se zapali, a hvata i ugljikov monoksid, koji ne gori nego truje. Zato se stavljaju na različita mjesta: vatrodojava po prostorima i putovima evakuacije, plinodetektori u kotlovnicu, kuhinju ili garažu. Mnogi objekti imaju oba sustava, a što se traži baš za vaš utvrđuje elaborat zaštite od požara. O plinu pišemo na stranici Plinodojava.
Koliko se često vatrodojava mora ispitivati?
Obveze su dvije i lako se pomiješaju. Provjera ispravnosti djelovanja radi se najmanje dvaput godišnje, u približno jednakim razmacima, a obavlja ju korisnik odnosno serviser (Pravilnik o sustavima za dojavu požara, NN 56/99, čl. 56). Uz to, ovlaštena pravna osoba ispituje sustav najmanje jednom godišnje i o tome izdaje uvjerenje (Zakon o zaštiti od požara, NN 92/10, čl. 40; postupak NN 44/12). Uvjerenje je papir koji inspekcija traži prvi i provjera servisera ga ne zamjenjuje. Rokove za svoj objekt možete složiti na stranici Provjera rokova.
Kada je opravdana bežična, a kada žična izvedba vatrodojave?
Žična izvedba je standard za nove objekte i veće rekonstrukcije jer je najpouzdanija i najjeftinija po točki detekcije. Bežična izvedba ima prednost u zaštićenim građevinama, objektima u funkciji ili tamo gdje je štemanje i polaganje kabela neprihvatljivo, uz redovit nadzor stanja baterija i radijske veze. Često se primjenjuje i hibridni pristup.
Kako se smanjuje broj lažnih alarma?
Lažni alarmi smanjuju se pravilnim odabirom vrste javljača prema prostoru (npr. toplinski umjesto optičkih u kuhinjama), zoniranjem, primjenom multisenzorskih javljača te logikom dvostupanjske dojave i potvrde alarma prije pune uzbune.
Je li potrebno periodičko ispitivanje sustava?
Da. Vatrodojavni sustav zahtijeva redovite preglede i funkcionalna ispitivanja javljača, centrale i uređaja za uzbunjivanje te vođenje evidencije, kako bi se osigurala trajna ispravnost i usklađenost s propisima.
Tko smije održavati vatrodojavu i mora li se to negdje upisivati?
Redovito održavanje smije obavljati osoba najmanje srednje stručne spreme elektrotehničke struke (Pravilnik o sustavima za dojavu požara, NN 56/99, čl. 55). Uz sustav se obvezno vodi knjiga održavanja u koju se upisuju svi pogonski događaji i provjere (čl. 57). Ta je knjiga uz uvjerenje ono što se pri nadzoru traži prvo — bez nje nema dokaza da je sustav između dvaju ispitivanja uopće bio nadziran.
Što se događa ako uvjerenja o ispitivanju nema?
Zakon o zaštiti od požara za taj propust predviđa novčanu kaznu od 260 do 1.990 eura (NN 92/10, čl. 63). Uz to, nakon ispitivanja ovlaštena pravna osoba zapisnik dostavlja inspekciji u roku od sedam dana, pa se propust ne primijeti tek pri nadzoru. Uvjerenje izdaje ovlaštena pravna osoba nakon godišnjeg ispitivanja i provjera koju radi serviser ga ne zamjenjuje.
Zakonski okvir
Periodičko ispitivanje obavlja ovlaštena pravna osoba; opseg definira elaborat zaštite od požara.
Informativni pregled propisa. Konkretne obveze, opseg i rokovi utvrđuju se projektom/elaboratom i ovlaštenim ispitivanjem; za važeću verziju propisa vrijede Narodne novine.